Odjel za povijest

Izdanja

2024. Antun Nekić. Rod Pekri: svijet srednjovjekovnog slavonskog plemstva. 

Rod Pekri: svijet srednjovjekovnog slavonskog plemstva je studija slučaja posvećena plemićkom rodu Tetenj (Tétény) ili Pekri (Pekry), prateći njegove članove od prve polovice 13. do sredine 15. stoljeća na području današnje sjeverne i istočne Hrvatske (međuriječje Drave i Save). Studija je dio nastojanja usmjerenih k boljem razumijevanju srednjovjekovnog plemstva na prostoru Ugarsko-hrvatskog kraljevstva, posebice razumijevanju obiteljskih struktura. U tom smislu studija se oslanja na rezultate obiteljske povijesti, odnosno onoga što se u antropologiji naziva studija srodstva. Makar su recentne studije u hrvatskoj, kao i u mađarskoj historiografiji, otvorile put prema suvremenijem istraživanju obiteljskih struktura plemstva, studija koja se ovdje izlaže ipak daleko snažnije crpi na interdisciplinarnosti te uvodi niz novih teorijskih i konceptualnih alata u raščlambu. Pored toga, studija je utemeljena na iscrpnoj analizi izvorne građe, veliki dio koje je neobjavljen, čime pokazuje daljnje mogućnosti i smjerove istraživanja arhivskog gradiva koje je danas dostupno i digitalnim putem preko projekta Hungaricana. Studija također donosi važan prilog i razumijevanju demografsko-prostornih procesa i mijena na promatranom prostoru srednjovjekovne Slavonije te i na takav način daje važan obol grani historijske geografije.



2023. Ante Bralić. Prema talijanskom ujedinjenju


Knjiga kronološki prati stanje u talijanskim državama i pokrajinama prije početka Francuske revolucije kroz pokušaje apsolutističkih vladara da prosvjetiteljskim mjerama reformiraju državnu upravu, gospodarstvo, a čak djelomično i društvo u cilju stvaranja administrativne monarhije. Talijanski su vladari tijekom druge polovice 18. stoljeća, uz pomoć tada vrhunskih činovnika i intelektualaca, pokušavali nadvladati talijansko zaostajanje za zapadnom Europom, a korijene tog stanja nalazimo još od kraja 16. stoljeća, što se produbljivalo sve do početka 18. stoljeća. Reforme su imale samo djelomični uspjeh, a čitav se reformski hod prekinuo izbijanjem Francuske revolucije što je izazvalo strah vladajućih elita od socijalnog prevrata. Knjiga završava talijanskim osvajanjem Rima 1870. godine iz ruku papinske vlasti.

2022. Viški boj 1866.: zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 2016. godine povodom 150. obljetnice boja /ur. Mateo Bratanić, 2023.


Tema poznate pomorske bitke koja se odvila pred gradom Visom 20. srpnja 1866. bila je učestalo predmetom istraživanja i pisanja unutar hrvatske, ali  i austrijske, talijanske i ostalih europskih historiografija. Činjenica kako je inferiornija austrijska flota predvođena kontraadmiralom Wilhelmom Tegetthoffom porazila nadmoćniju talijansku, koju je predvodio admiral Carlo Persano, ostala je duboko ukorijenjena u političkom, kulturnom i društvenom životu druge polovice 19. i početka 20. stoljeća. Ne samo da su, doduše privremeno, odvraćena talijanska posezanja za istočnojadranskim prostorom, već je stvorena atmosfera sjećanja i veličanja te slavne pobjede gdje su i Hrvati, kao vrsni pomorci, dali svoj udio. Prvo cjelovito djelo „Viški boj“ autora Petra Kuničića  objavljeno 1891. terminološki je  opečatilo bitku prozvavši je bojem kako je to bilo ustaljeno u periodici i publicistici tog vremena. Boj se od tada ustalio u historiografiji kao izraz koji na granici epike i znanosti podcrtava značenje tog sukoba, istovremeno prodirući u prostor javne povijesti kao „mjesto sjećanja“ šire društvene svijesti.
Na 150. obljetnicu boja u Visu i Komiži održan je skup s dvadeset izlaganja koja su u znanstvenom smislu dala nova gledišta na boj ili su pak prvi put obrađene i predstavljene teme kojima se do sada nije znanstveno pristupalo. Viški je boj tako od klasičnog historiografskog rakursa vojne i pomorske povijesti dobio novu vrijednost nakon što je stavljen u kontekst geopolitike, mjesta sjećanja, povijesti umjetnosti, povijesti književnosti, arheologije, razvoja tehnike i tehnologije, povijesne demografije i razvoja turizma. Upravo je u tim odrednicama novina ovog izdanja s petnaest znanstvenih radova koji razbijaju opnu klasične historiografije, interdisciplinarno pristupaju istraživanju boja te unose nove ideje i dimenzije potvrđujući kako jedno događanje iz 1866. i danas može biti izrazito važno za razumijevanje širih političkih i društvenih odnosa, kao i poticaj za gospodarski i turistički razvoj. 



2022. Zadarski mir. Prekretnica anžuvinskog doba. Urednici Mladen Ančić i Antun Nekić


Najveći dio radova koji čine ovaj zbornik radova vezani su uz znanstveni skup “Zadarski mir, ishodište jedne epohe”. Zbornik čini ukupno 15 radova autora koji s pozicije povjesničara, povjesničara umjetnosti i geografa u fokus stavljaju razdoblje vladavine Ludovika I. i kroz niz tema sagledavaju političke, društvene i ekonomske procese u Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji tijekom Ludovikove četrdesetogodišnje vladavine, u srž analize stavljajući transformativnu narav Zadarskog mira.
Prvu cjelinu tvore tekstovi koji su povezani s okolnostima koje su vodile u rat između ugarsko-hrvatskog kralja i Mletačke Republike i poglavito su povezane sa Zadrom, ključnom točkom oko koje se rasplamsao sukob dviju strana.
Drugu cjelinu tvore tekstovi koji oslikavaju stanje virtualnog Hrvatskog Kraljevstva, podijeljenog u ovo doba na dvije administrativno-upravne cjeline – kraljevine (regna) Slavoniju te Dalmaciju i Hrvatsku.
U trećoj cjelini Béla Zsolt Szakacs, Emil Hilje, Marijana Kovačević i Nikola Jakšić razmatraju materijalne ostatke u obliku umjetničkih djela iz anžuvinskog doba s fokusom na centar, u ovome slučaju kraljevski dvor, s jedne strane, i na jednu razvijenu lokalnu sredinu na periferiji, onu zadarsku, s druge strane.

2021. Završetak Prvog Svjetskog rata u Dalmaciji: zbornik radova


Kako i na koji način je percipiran Prvi svjetski rat u kulturnom, društvenom, političkom i vojnom pogledu, a posebno u posljednjoj godini rata u Dalmaciji, o tome se izlagalo na znanstvenom skupu Završetak Prvog svjetskog rata u Dalmaciji održanog 5. studenog 2018. u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u organizaciji HAZU – Zavoda za povijesne znanosti u Zadru. 
Dvanaest autora obradilo je različite teme vezane uz društveno-političke, gospodarske, kulturne i vojne prilike u austrijskoj pokrajini Dalmaciji u posljednjoj godini Prvog svjetskog rata, a kao rezultat tog rada nastao je ovdje predočeni Zbornik radova sa istoimenog skupa. 
Prvi svjetski rat uzrokovao je dotad neviđena stradanja vojnika na bojištima, a velik dio civilnog stanovništva bio je izložen nestašici, gladi i pandemiji, posebno u posljednjoj godini rata. Mnogi ljudi, u naponu snage, nikada se nisu vratili iz rata, a mnogi su se vratili ranjeni, iscrpljeni i nesposobni za rad. Unatoč tomu što Dalmacija nije bila zahvaćena ratnim razaranjima, posljedice rata još su se godinama osjećale.

2021. Istočnojadranski prostor između sloma Habsburške monarhije i stvaranja novih država

Slom Habsburškog Carstva, turbulentno stvaranje novih „nacionalnih“ država, državne, pravne i političke promjene koje su nastale uslijed tih događaja teme su koje se problematiziraju unutar ovog zbornika radova.
Istraživački okvir unutar kojega su provedena istraživanja koja su predstavljena u ovoj monografiji formiran je u sklopu znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost „Raspad Habsburške Monarhije i transformacije na istočnojadranskoj obali (1917. - 1923.)“. Kroz dvanaest članaka dvanaest autora su obradili široki spektar tema od promjena paradigmi nacionalnih identiteta, nastanka lokalnih manifestacija fašizma, politika memorije, odnosa Crkve i politike i međunarodnog utjecaja na „rješavanje“ istočnojadranskog problema.


 

2021. Milorad Pavić.Vještina plovidbe: navigacija svjetskim morima u doba velikih geografskih otkrića 

Knjiga opisuje razdoblje u razvoju svjetske povijesti i povijesti pomorstva, kada je Europa, iz dotad periferne uloge, zahvatila u prostranstvo mora i otvorila se svijetu te u njemu sve više zadobivala vodeću ulogu.

Opisom brojnih istraživačkih ekspedicija više i manje poznatih pomoraca koje su se u osvit novog doba, pod paskom vladara i kreditora, otpravljali u nepoznato u potrazi za blagom, pustolovinama i otkrićima novih kontinenata, ne iscrpljuje se tadašnji svijet pomorskih ekspedicija. U pozadini tih pothvata stajali su napori generacija i generacija pomoraca i brodograditelja prije njih, ali isto tako brojnih geografa, matematičara i astronoma, koji su svojom kreativnošću i inovativnošću na području pomorske navigacije stvarali uvjete i omogućavali da do takvih poduhvata dođe. 

Pomorac je u artikulaciji svog odnosa s morem i na moru, u potpuno novim okolnostima, morao upotrijebiti sve svoje znanje kako bi ondje mogao opstati. On more nikad neće moći ukrotiti, ali će mu se pokušati maksimalno prilagoditi. Upravo taj proces njegove prilagodbe moru čini vještinu plovidbe “živim organizmom”, koji se neprestano mijenja i usavršava.
Udžbenik Vještina plovidbe namijenjen je u prvom redu studentima, ali i svim ostalima koje zanima ovo razdoblje svjetske povijesti. 

2021. Valentina Šoštarić. Dubrovački poklisari: u potrazi za novim teritorijima

Knjiga je posvećena analizi dubrovačke diplomatske prakse od kraja 14. do sredine 15. stoljeća. U središte analize stavljen je lik dubrovačkog poklisara koji se prometnuo u glavnog “junaka priče”, no ona obuhvaća i veliki broj drugih aktera s kojima je dolazio u interakciju, a koji su se često nalazili na marginama historiografskog interesa. Istraživanje u središte pozornosti stavlja diplomatski process stjecanja novih teoritorija, koji prate naznačena pitanja i problem, tematski i metodološki otvara nove mogućnosti analize i interpretacije diplomatske službe. Monografija je usmjerena na analizu specifičnih problema u sferi diplomatske interakcije, realizirane s ciljem ostvarenja teritorijalnih akvizicija, čime je moguća detekcija promjena dubrovačke diplomatske prakse na izmaku kasnog srednjeg vijeka.
 
2021. Zlatko Begonja. Okupacija duha: ideološka indoktrinacija u Zadru 1945. – 1955.

Metode postupanja narodnih vlasti na prostoru Hrvatske nakon završetka Drugog svjetskog rata, upravljene između ostaloga i s posebno važnim ciljem ideološke indoktrinacije stanovništva, prilično su dobro do sada obrađene u novijoj hrvatskoj historiografiji. Na tom tragu ovim prikazom, koji je uglavnom povezan s gradom Zadrom, pokušava se ponuditi uvid u spomenute obrasce postupanja i tako nastalih posljedica za lokalnu zajednicu. Ovdje nije cilj dublje proniknuti, niti analizirati pojedine društvene, gospodarske ili kulturne prilike i njihov razvoj, već se isključćivo zadržati na navođenju znakovitih primjera i pomoću njih ponuditi lakše razumijevanje ideološko-indoktrinacijskih zahvata koje je poduzimala narodna vlast. Također, nakana je skrenuti pozornost na zaseban upravno-politički položaj Zadra u neposrednome poslijeratnom razdoblju, što je bila činjenica koja je znatno opterećivala ukupnost zbivanja na ovome prostoru. Ova knjiga je oblik idiografskoga predočavanja  i u toj osnovi lakšega razumijevanja potpunije slike jedne hrvatske sredine u kojoj nije bilo ostvareno demokratsko i pravednije društvo.
 

2020. Mateo Bratanić. Pomorstvo Dalmacije u 19. stoljeću: otok Hvar u tranziciji 

Autor pomorsku baštinu otoka Hvara problematizira u njezinoj ukorijenjenosti i kontinuitetu trajanja (prapovijest, grčke kolonizacije, rimske Pharije, kasne antike, Venecije, Austrije), ponajprije kao međuodnos otočnih stanovnika s morem i pomorstvom. Donosi preglednu sliku referentnih točaka kroz različita povijesna razdoblja, kao nasljeđe kumulativnog slijeda do središnjeg fokusa rada na 19. stoljeće koje ujedno odražava iskustvenost otočnog stanovništva u njegovom egzistencijalnom kontekstu i općim procesima. Ovim djelom otok Hvar postaje historiografski vidljiv kao jedno od povijesnih pomorskih središta na hrvatskoj obali tako što donosi lokalne/mikrohistorijske razine otoka Hvara s obzirom na identitet i pomorsku baštinu.

 
2020. Serđo Dokoza/Mladen Andreis Zadarsko plemstvo u srednjemu vijeku 

Monografija je izuzetno vrijedan doprinos znanstvenoj analizi društvene povijesti srednjovjekovnoga Zadra i dalmatinskih gradova. Proučavanje struktura gradskog plemstva izrazito je relevantno ponajprije radi izuzetne važnosti koju je plemstvo imalo na ukupan život pojedinih gradova (njegov politički, gospodarski i kulturni aspekt) te odnose među njima i odnose s okolnim političkim ustanovama i strukturama. Monografija otvara nove uvide u neke od najvažnijih pojava društvenoga života srednjovjekovne Hrvatske te doprinosi razumijevanju cijeloga niza problema društvenog života otkrivajući gdje leže uzroci i ishodišta ukupnog razvoja.